<<previous  |  index  |  next>>

V. Administrativna situacija u Odjelu za ratne zločine

A. Sve veći fokus na tranziciju na domaće organe

Kompetentna i efikasna administracija je neophodna svakom sudu da bi bio djelotvoran. Potreba za djelotvornom administracijom još je veća kada se radi o kompleksnim postupcima koji se vode po optužnicama za masivne zločine, u kojima će se pojaviti veliki broj svjedoka i žrtava i u nekim slučajevima nekoliko optuženih. U Međunarodnom krivičnom sudu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije i u Ruandi postoji neovisno tijelo, Ured registrara, koji rješava administrativne izazove koji su povezani sa vođenjem takvih postupaka. Između ostalog, Ured registrara pri haškom tribunalu je nadležan za vođenje svakodevnog rada u sudnicama, podnošenje i distribuciju dokumenata, raspored suđenja i pružanje administrativne podrške raspravnim vijećima i Tužilaštvu. Na taj način Ured registrara je «mašina» tribunala koja pruža osnovnu podršku drugim dijelovima za pravilno funkcioniranje.¹⁶³

Da bi se razvio dugoročan održiv kapacitet pravosudnih institucija u BiH nadležnih za procesuiranje ratnih zločina i organiziranog kriminala u skladu sa međunarodnim standardima pravičnog suđenja, krajem 2004. godine Visoki predstavnik i Predsjedništvo BiH su potpisali sporazum kojim se uspostvalja neovisan Ured registrara pri Sudu BiH.¹⁶⁴ Prema tom sporazumu imenovan je međunarodni registrar sa mandatom u trajanju od pet godina, bez mogućnosti njegovog produženja, sa zadatkom praćenja vođenja odjela za ratne zločine i organizirani kriminal i razvoj organa koji su s njima povezani, uključujući i tužilaštvo, zaštitu i podršku svjedocima i informiranje javnosti.¹⁶⁵ Iako se u dokumentu ističe značaj tranzicije, on ne sadrži odredbe o njenoj realizaciji.

U septembru 2006. godine su Visoki predstavnik i Predsjedništvo BiH postigli novi sporazum za Ured registrara.¹⁶⁶ Za razliku od prethodnog dokumenta, sporazum pruža pravnu osnovu za prenos osoblja na domaće institucije.¹⁶⁷ Sporazum obuhvata «strategiju integriranja» sa fokusom na tranziciju pravosudnih institucija u BiH sa međunarodnog na kvalificirano domaće osoblje i postepeno preuzimanje finansijske podrške Državnom sudu od strane bh. organa. Cilj strategije se odnosi na osiguranje kompetentnog i održivog domaćeg kapaciteta na Sudu i u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Stoga su u novom sporazumu utvrđeni detalji inkorporacije bitnih funkcija Ureda registrara u odgovarajuće domaće institucije i konačno zatvaranje Ureda registrara po završetku njegovog mandata, koji je planiran za kraj 2009. godine.

Sporazumom se uspostavlja Vijeće za tranziciju, to jeste, savjetodavno tijelo sa mandatom da koordinira tranziciju Ureda registrara u domaće institucije. Vijeće ima nekoliko nadležnosti u izvršenju svog mandata, kao naprimjer, pružanje pomoći u pripremi i implementaciji prijedloga tranzicije ovlasti Ureda registrara na odgovarajuće domaće tijelo u vezi sa zaštitom svjedoka. Osim toga, Vijeće za tranziciju koordinira i priprema zakonske amandmane koji su potrebni za provođenje tranzicije ovlasti Ureda registrara i integriranje domaćeg osoblja u institucije u Bosni.¹⁶⁸ Upravni odbor, interno tijelo Ureda registrara, omogućava realizaciju «strategije integracije» i tranziciju Ureda registrara. Njegova ovlaštenja se odnose na zapošljavanje, određivanje visine naknade za rad, koordinaciju sa donatorima i mobiliziranje sredstava.¹⁶⁹

Sporazumom su također podijeljene nadležnosti Ureda registrara na dva registrara: jedan je nadležan za administraciju Odjela za organizirani kriminal i ratne zločine (registrar suda), a drugi za posebne odjele za ratne zločine i organizirani kriminal pri Tužilaštvu (registrar Tužilaštva). Odvojene pozicije odražavaju zakonsku i operativnu separaciju između suda i Tužilaštva.¹⁷⁰ Bh. građani trebaju popuniti ove pozicije, s tim da postoji odredba koja omogućava imenovanje postojećeg međunarodnog člana osoblja na period od najviše godinu dana. Trenutno je državljanin BiH registrar suda¹⁷¹, a registrar Tužiteljstva je osoba iz strane zemlje.¹⁷²

Pozdravljamo sve veći fokus na tranziciju administrativne strukture suda na domaće organe. U svjetlu značaja osiguranja toga da se kompleksni predmeti ratnih zločina procesuiraju na način koji je konsistentan sa međunarodnim standardima pravičnog suđenja, vrlo je bitna neosjetna tranzicija administrativnih funkcija Ureda registrara na domaće organe. Osim toga, uspostavljanjem okvira tranzicije na domaće organe, novim sporazumom se objezbjeđuje mjera transparentnosti u pogledu toga kako se obaveza prema tranziciji realizira u praksi.

B. Situacija u pogledu upravljanja sudom

Optimiziranje pravosudnih resursa putem efikasnog upravljanja sudom osnovno je za očuvanje prava optuženih na pravično suđenje, kao i prava na suđenje bez odlaganja. Otkako je počeo s radom u martu 2005. godine, Odjel za ratne zločine postiže konstantan napredak u provođenju suđenja. Naprimjer, u toku 2005. godine održana su tri suđenja, donesena je jedna prvostepena odluka i jedna drugostepena kojom je djelimično ukinuta prvostepena presuda. Za razliku od toga, u periodu od januara do kraja septembra 2006. godine pred Odjelom za ratne zločine je započelo suđenje po deset optužnica podignutih protiv 21 optuženog, među kojima je i optužnica podignuta protiv 11 optuženih za genocid. Donesene su tri prvostepene presude, od kojih je protiv dvije uložena žalba, i donesena je jedna pravomoćna presuda.¹⁷³ Urađeno je u praksi nekoliko stvari da bi se dalje povećala efikasnost suđenja i cjelokupna komunikacija među sudijama Odjela za ratne zločine. O ovim inicijativama se detaljnije govori u daljnjem tekstu izvještaja.

1. Mjere za poboljšanje efikasnosti

Rigorozan raspored suđenja je bitan aspekt djelotvornog upravljanja sudom, pod uvjetom da su druga prava optuženika na pravično suđenje ispoštovana (naprimjer, pravo optuženog da ima na raspolaganju adekvatno vrijeme i prostorije za pripremu svoje odbrane). Da bi se promovirala efikasnost postupka, prema procjenama suda, vijeće bi trebalo u idealnoj situaciji potrošiti oko dvanaest šestosatnih radnih dana mjesečno (72 sata) na suđenje ili druge rasprave.¹⁷⁴ To je jednako tome kada bi sudsko vijeće trošilo oko 73 do 76 posto svog radnog vremena na sudu.¹⁷⁵

Međutim, nijedan od četiri vijeća pred kojima su se vodili postupci u periodu od aprila do juna 2006. godine nije ispunio normu od 72 sata mjesečno u sudnici i samo je jedno o pet sudskih vijeća prešlo normu u julu i septembru 2006. godine.¹⁷⁶ Faktori koji objašnjavaju razliku između planirane norme i stvarnog broja sati provedenog u sudnici mogu da sadžavaju uključenost sudija u preliminarna pitanja, rasprave i izradu nacrta presuda te prekide u toku suđenja da bi se stranama dalo vrijeme da pripreme ili da odgovore na podneske.¹⁷⁷ Također su se javila i neka nova pravna pitanja u ranim fazama suđenja koja su zahtijevala vrijeme van suda za njihovo rješavanje.¹⁷⁸ Drugi faktor koji je možda utjecao na raspored suđenja je činjenica da Zakon o krivičnom postupku zahteva samo od predsjedavajućeg vijeća da održava saslušanja jednom u 30 dana.¹⁷⁹

Da bi se riješili ti izazovi, utvrđen je ad hoc sistem bolje koordinacije zakazivanja suđenja i povećanja efikasnosti. Za sada ne postoji centralizirani mehanizam zakazivanja suđenja.¹⁸⁰ Iako predsjedavajući vijeća ima ovlaštenje da zakaže suđenje, iz praktičnih razloga sudije vrše konsultacije sa imenovanim službenikom suda, stranama i drugim članovima sudskog vijeća u cilju pripreme plana suđenja. Osim toga, Odjel za sudsku upravu prati zakazivanje i raspored svih suđenja, sumira te informacije i podnosi izvještaje predsjedniku suda, sudijama i službenicima suda kako bi se održala konsistentnost u zakazivanju svih suđenja.¹⁸¹ Druge sudije mogu koristiti te informacije da bi uporedili dužinu vremena koje njihova vijeća provode u sudnici i da bi mijenjali zakazivanje suđenja prema potrebi.

Druga strategija povećanja efikasnosti odnosi se na veće korištenje statusnih konferencija. Statusna konferencija je sastanak strana u postupku prije održavanja suđenja pred sudskim vijećem na kojem se rješavaju preliminarna pitanja prije početka suđenja. Iako to nije zakonski utvrđeno, većina sudskih vijeća održava statusne konferencije za rješavanje pitanja i zakazivanje ročišta.¹⁸² U jednom predmetu, naprimjer, sudsko vrijeće je održalo nekoliko statusnih konferencija kako bi optužba i odbrana mogli postići saglasnost oko prihvatljivosti činjenica do kojih je došao haški tribunal.¹⁸³ Postizanje saglasnosti oko takvih činjenica prije suđenja znači da strane nisu morale iznositi dokaze u vezi s tim činjenicama, za što bi inače trebalo puno dragocjenog vremena pred sudom. Sudska vijeća također sve više koriste statusne konferencije skupa sa stranama da bi došla do informacija u vezi sa proceduralnim pitanjima (kao što su pitanja koja se odnose na otkrivanje dokaza, prijevod itd.), da bi utvrdila rokove za rješavanje tih pitanja i dugoročan raspored održavanja ročišta.

Ove novine predstavljaju važne inicijative čiji je cilj povećanje efikasnosti rada suda. Kompleksnost predmeta ratnih zločina podrazumijeva i to da postupci pred sudom mogu biti vrlo dugi, što podvlači značaj održavanja efikasnosti u procesuiranju tih slučajeva. Očekujemo primjenu dodatnih mjera kojim će se povećati efikasnost suda, uključujući i dalje poboljšanje zakazivanja ročišta, dok će se pritom voditi računa o pravima optuženih na pravično suđenje.

2. Komunikacija među sudijama

Kao nova institucija, jedan od izazova sa kojima se Odjel suočava odnosi se na nepostojanje pravnih principa za Odjel od kojih bi sudije mogle poći kada se susreću sa kompleksnim materijalnim i procesnim pravnim pitanjima. Da bi se optimizirali pravosudni resursi, važno je graditi spoznaju i komunikaciju među raznim sudskim vijećima o novinama u jurisprudenciji Odjela. Poznavanje presuda drugih sudskih vijeća i njihovih aktivnosti može pomoći sudijama da utvrde i usavrše odgovore na često nova pravna pitanja koja se javljaju u postupcima koji se vode po optužnicama za ratne zločine. Takve spoznaje mogu također utjecati na konsistentnost, gde priliči, u smislu toga kako se tim pitanjima pristupa.

Da bi se olakšala komunikacija sa Sudom BiH, Odjel za sudsku upravu je nedavno uveo elektronsku bazu podataka o potvrđenim optužnicama, materijalnim odlukama i presudama koje su donijeli odjeli za organizirani kriminal i ratne zločine. Baza podataka sadrži dokumente i na engleskom i na bosanskom-hrvatskom-srpskom i pretrage se mogu u potpunosti vršiti na tim jezicima. Iako je tek nedavno instalirana, rezultati pokazuju da sudsko osoblje vrlo često, uveliko koristi bazu podataka.¹⁸⁴  Zaista, ova sveobuhvazna baza podataka je prepoznata kao bitan instrument koji omogućava komunikaciju među sudijama.¹⁸⁵ Kao takva, baza podataka može pomoći u izgradnji jake jurisprudencije u kompleksnim sudskim postupcima.