<<previous  |  index  |  next>>

VI. Strategija Odjela za ratne zločine za informiranje i komuniciranje s javnošću

A. Situacije u pogledu informiranja i komuniciranja s javnošću

Djelotvorno informiranje javnosti (outreach) i komunikacija su bitni da bi postupci koji se vode pred Odjelom za ratne zločine bili smisleni i da bi zajednice koje su najviše bile pogođene zločinima počinjenim u toku rata imale uvida u njih te da bi se dao smisao pravnog sredstva i smiraj. Iako fizička blizina Odjela za ratne zločine lokacijama na kojima su se zločini desili Odjelu daje izuzetnu prednost u smislu uključenosti građana Bosne u njegov rad, ne može se pretpostaviti da je sama fizička blizina dovoljna da bi Odjel imao utjecaja. Potrebna su dodatna nastojanja da bi se rad Odjela shvatio i da bi bio relevantan i da bi se potencijal Odjela za jačanje vladavine prava u Bosni u potpunosti realizirao. Nadalje, s obzirom da se Odjel nalazi u Sarajevu, važno je nastojati da se dođe do ljudi u cijeloj zemlji kako se ne bi percepirao kao izolirana institucija.

Osim toga, u Bosni postoji rasprostranjena percepcija u svakom od tri naroda da su najviše propatili tokom rata, kao i paralelna očekivanja da će se zločinima počinjenim protiv njihovog naroda dati prioritet u krivičnom gonjenju. Stanje stvari naglašava potrebu za snažnim programom informiranja javnosti i komuniciranja kako bi se odgovorilo na očekivanja i da bi se suprotstavilo pokušajima nacionalističkih političara i drugih koji nastoje izmanipulirati ili podrivati rad suda u vlastitom interesu.¹⁸⁶ Rasprostranjena distribucija preciznih informacija o radu Odjela za ratne zločine u pristupačnim oblicima je stoga izuzetno važna.

Služba za informiranje javnosti (Public Information and Outreach Section – PIOS) pri Uredu registrara koordinira veliki broj aktivnosti Odjela na informiranju javnosti i komuniciranju. Kao što je to naglašeno u izvještaju «U potrazi za pravdom», primarni metod suda u ostvarenju interakcije sa lokalnim zajednicama je metod koji se provodi preko Mreže podrške sudu (Court Support Network-CSN).¹⁸⁷ Prvobitni cilj je bio da se angažira osam centara nevladinih organizacija širom Bosne u prvi «krug» Mreže. Koordinatori tih nevladinih organizacija bi zatim regrutovali relevantne organizacije i institucije u svom geografskom području rada za učešće u drugom «krugu» Mreže.

Trenutno postoji pet nevladinih organizacija u prvom «krugu» i oko 300 organizacija u drugom «krugu» Mreže.¹⁸⁸ Nijedna od tih organizacija ne prima sredstva od Ureda registrara, što znači da djeluju neovisno od suda. Sudski službenici su rekli Human Rights Watchu da je interakciju suda sa mrežom preuzeo Ured za podršku svjedocima, iako je odnedavno uvedena veća koordinacija sa Službom za informiranje javnosti.¹⁸⁹ Do nedavno se Mreža prije svega fokusirala na pružanje podrške žrtvama i svjedocima a ne na distribuciju informacija javnosti o aktivnostima suda.¹⁹⁰ Na osnovu nedavnih diskusija među pet nevladinih organizacija u prvom krugu Mreže i predstavnika suda, očekuje se da će aktivnosti Mreže preći na opće odnose sa javnošću u ime suda, uključujući i distribuciju informacija.¹⁹¹

Služba za informiranje javnosti je pokrenula i neke druge inicijative za konktatke sa javnošću, uključujući i obilazak suda od strane onih koji su zainteresirani za njegov rad.¹⁹² Osoblje Službe za informiranje je putovalo i van Sarajeva kako bi javnost upoznalo s radom suda.¹⁹³ U toku su aktivnosti na pripremi lako čitljive brošure sa općim informacijama o radu suda i njegovom mandatu.¹⁹⁴ Osim toga, predstavnici Posebnog odjela za ratne zločine su učestvovali na skupovima organiziranim u cilju informiranja javnosti kadgod su ih pozivale domaće nevladine organizacije i druga udruženja.

Što se tiče komunikacije s medijima, sud ima web stranicu sa detaljnim sadržajem, koja sadrži informacije o konkrenim predmetima, kao što su sažeci predmeta i kopije optužnica i presuda, kada su na raspolaganju.¹⁹⁵ Sopštenja za novinare sa relevantnim informacijama o predmetima i o sudu općenito, također su objavljena na web stranici. Osim toga, Služba dostavlja elektronskom poštom sedmične izvještaje o događanjima na sudu. U Službi za informiranje javnosti postoji glasnogovornik suda, ali je opća politika da se Predsjednica suda obraća u ime suda.¹⁹⁶ Sud ne održava redovite sastanke ni konferencije za novinare sa predstavnicima medija i javnosti.¹⁹⁷ Poseban odjel za ratne zločine ima svog glasnogovornika i objavljuje izjave za štampu prema potrebi.

B. Informiranost javnosti o aktivnostima Odjela

1. Interakcija suda sa medijima

Zbog svoje mnogobrojne publike, televizija, štampa i radio su dragocjeni instrumenti za rasprostranjenu distribuciju informacija o radu suda, uključujući i informacije čiji je cilj pojašnjenje pogrešnih percepcija o sudu. Uprkos gore navedenim inicijativama, Human Rights Watch je upoznat sa zabrinutošću koja postoji unutar i izvan Odjela da sadašnja strategija komuniciranja suda s javnošću nije dovoljna.¹⁹⁸ Zbog toga obični građani u Bosni nisu dovoljno informirani o radu suda.¹⁹⁹ Negativne reakcije u Republici Srpskoj sve do nedavnih izbora u Bosni kada se tvrdilo da je Odjel «sud za Srbe» s obzirom da se pred njim sudi samo Srbima, ilustriraju činjenicu da se nedovoljno vodi računa o očekivanjima u vezi sa sudom.²⁰⁰ Služba za informiranje javnosti je malo toga uradila na rješavanju negativne percepcije o sudu u Republici Srpskoj o čemu izvještavaju mediji.²⁰¹ U Federaciji Odjel nailazi na kritike od strane udruženja žrtava da nije dovoljno urađeno na gonjenju počinitelja zločina protiv njih.

Što se tiče konkretnih problema u vezi sa pristupom suda medijima, primjećujemo, naprimjer, da se izjave za štampu o važnim događanjima na sudu ne objavljuju uvijek istog dana, što dovodi do kašnjenja u blagovremenom informiranju javnosti. Osim toga, nije moguće osloniti se na postojeći raspored suđenja, usljed netačnih i nepotpunih promjena,²⁰² što može dovesti do praznina u medijskom izvještavanju. Služba za informiranje javnosti treba slati izjave za štampu blagovremeno. Odjel za sudsku upravu i Služba za informiranje javnosti trebaju također osigurati tačnost i brzu distribuciju rasporeda suđenja medijima i javnosti.

Osim toga, nema redovitih sastanaka između predstavnika suda i medija. Služba za informiranje javnosti je učinila pokušaj neformalne komunikacije sa medijima kroz organiziranje doručka s predstavnicima medija uz prisustvo Predsjednice suda, Glavnog tužitelja i registrara, kao i predstavnika medija. Iako se smatrala uspješnom i iako je postojala namjera da postane rutina, ova inicijativa nije nikad ponovljena.²⁰³ Ne postoje ni redovni press briefing sesije za predstavnike medija.²⁰⁴ Umjesto toga, Služba za informiranje javnosti održava primarni kontakt sa medijima putem telefonskih poziva od novinara koji traže informacije o radu suda. U prosjeku sud primi od 20 do 100 poziva dnevno (osim e-mail poruka), ovisno o dešavanjima na sudu.²⁰⁵

Postojeća situacija vezana za glasnogovornika suda također je uzrokom zabrinutosti. Kao što smo naveli u gornjem tekstu, generalno, iako postoji glasnogovornik u Službi za informiranje javnosti, Predsjednica suda se obraća medijima u ime suda. Politika je da se ne daju komentari na mišljenja koja su izražena u medijima; umjesto toga, sudske odluke i presude trebaju govoriti same za sebe.²⁰⁶ Možemo cijeniti potrebu da se izbjegne debata sa novinarima o radu suda. Međutim, u svjetlu negativnih percepcija koje su opisane u gornjem tekstu, politika odbijanja davanja komentara na negativne medijske reakcije nije sredstvo putem kojeg je moguće riješiti pogrešnu percepciju javnosti o radu suda.

Aktivan glasnogovornik može imati važnu ulogu u oblikovanju mišljenja javnosti tako što će objasniti aktivnosti suda medijima i braniti odluke suda od kritika, kada je to potrebno. Neko izvan pravosudnih organa bi trebao preuzeti tu ulogu jer sudija koji daje komentare na aktivnosti suda na robusniji način potencijalno zapada u sukob s potrebom da održi dojam nepristrasnosti.²⁰⁷ Učešće u konstruktivnoj, redovitoj diskusiji s medijima moglo bi spriječiti širenje dezinformacija o radu suda i izbjeći stvaranje negativnog mišljenja i članaka o radu suda. Uloga registrara haškog tribunala i glasnogovornika Odjela za ratne zločine u davanju izjava za novinare, uključujući i one koje bi se odnosile na neka kontroverzna pitanja, te davanje odgovora na upite medija na redovitim susretima s novinarima dobar je primjer toga kako glasnogovornik može preuzeti više inicijativa za komuniciranje s medijima i javnošću.²⁰⁸ 

Služba za informiranje javnosti treba imati aktivnijeg glasnogovornika koji će se efikasnije baviti medijima, i kroz izdavanje izjava za štampu i kroz održavanje redovitih konferencija za novinare putem kojih će dati objašnjenje i odgovore na pitanja o konkretnim stvarima koje se odnose na rad suda. Takvim pristupom će se izbjeći negativna pisanja medija o sudu i podsticat će se bolja informiranost javnosti o njegovom radu. Osim toga, apeliramo na Službu za informiranje javnosti da razmotri i neke druge načine uključivanja medija u rad suda. To bi se moglo, naprimjer, odnositi i na davanje novinarima indeksa sedmičnih predstavki dostavljenih Odjelu za ratne zločine, kao i zahtjeva, odluka i presuda.²⁰⁹ Olakšavanjem pristupa informacijama o radu suda na ovaj način novinari bi mogli lakše doći do odgovora na svoja pitanja i to unaprijed, i kada je to potrebno, postavljati pitanja osoblju suda, kao i samom glasnogovorniku, da bi se osiguralo tačno medijsko izvještavanje.

2. Saradnja Posebnog odjela za ratne zločine s medijima

Sve do nedavno odnosi između Posebnog odjela za ratne zločine i medija nisu bili dovoljno razvijeni da bi se nešto učinilo povodom negativnog pisanja o radu Odjela. Naprimjer, iako ima svog glasnogovornika, nije bilo nastojanja da se održavaju redoviti sastanci s predstavnicima medija na kojima bi se objasnila politika Tužiteljstva. I zaista, nepostojanje konsistentne saradnje s medijima je možda jedan od faktora koji je doprinio znatnim negativnim nabojem medijskih izvještavanja o Odjelu, kao što je to opisano u dijelu II (B). 

Nakon našeg istraživanja na terenu u Bosni u svrhu izrade ovog izvještaja, Human Rights Watch je doznao da postoje planovi za unapređenje strategije Odjela za saradnju s medijima da bi se pojačala interakcija sa novinarima. Postoji inicijativa da se uspostavi Ured za informiranje javnosti i za kontakte s medijima pri Tužilaštvu BiH. Na čelu ovog Ureda bi bio službenik za informiranje javnosti koji bi skupa sa Glavnim tužiteljem radio na koordinaciji strategije Tužilaštva za odnose s medijima, koja bi obuhvatala i strategiju Posebnog odjela za ratne zločine. Novoimenovani zamjenik registrara za Tužilaštvo također će, među ostalim zadacima, sarađivati sa Uredom za informiranje javnosti i za kontake s medijima. Osim toga, Poseban odjel za ratne zločine predviđa održavanje redovitih sastanaka s novinarima ubuduće.²¹⁰ Očekujemo brzu realizaciju ovih planova.

3. Dodatne inicijative koje su potrebne da bi se javnost uključila

Iako su mediji bitan instrument za distribuciju informacija o radu Odjela za ratne zločine u javnost, na kraju, oni su neovisni od Odjela i osmišljavaju vlastite poruke. Djelotvorna informativna kampanja o radu Odjela za ratne zločine stoga zahtijeva inicijative osim onih koje su usmjerene na medije da bi se javnost direktno uključila u njegov rad. Osim što bi sud i Tužilaštvo imali više sluha za pitanja i zabrinutost javnosti, komuniciranjem sa javnošću može se optimizirati efekat Odjela tako što će se pomoći unapređenje legitimiteta njegovog rada.

Kao što je navedeno u gornjem tekstu, sud pokušava da ostvari kontakte s javnošću, kao naprimjer organiziranjem grupnih posjeta sudu. Ipak, brine nas što nastojanja suda u pravcu direktne komunikacije sa javnošću nisu dovoljna.²¹¹ Naprimjer, postoje izvještaji o slaboj komunikaciji između suda i nevladinih organizacija koje sudjeluju u Mreži CSN.²¹² Pozdravljamo najnovija nastojanja suda da se uključi u rad s članovima prvog «kruga» Mreže CSN kako bi pojasnio svoju ulogu u distribuciji infrormacija o sudu i njegovom radu. Snažno apeliramo na Službu za informiranje javnosti da aktivno njeguje saradnju sa Mrežom CSN u kontinuitetu kako bi osigurala da će to ostati prioritet i da se tačne informacije o sudu i njegovom radu redovito distribuiraju javnosti.

Osim toga, iako Ured za podršku svjedocima, koji je trenutno uveliko angažiran na koordiniranju interakcije suda sa Mrežom CSN, može pružiti dragocjene informacije o određenim aspektima rada suda, odgovornost za Mrežu CSN – i za kontakte s javnošću generalno – treba prije svega biti na Službi za informiranje javnosti. Također želimo naglasiti da iako neovisna mreža CSN može biti bitno sredstvo distribucije informacija u cijeloj Bosni, ona ne može istisnuti potrebu na strani suda da se direktno angažira na direktnom komuniciranju s građanima BiH.²¹³

Human Rights Watch je obaviješten da će budžet Službe za informiranje javnosti za 2007. godinu biti znatno viši u odnosu na budžet za 2006. godinu.²¹⁴ Predložena je inicijativa da se provede istraživanje kako bi se odredio nivo informiranosti javnosti o radu suda i Tužilaštva. Ovo istraživanje će nadalje pružiti «osnovicu» za kreiranje efikasnog programa za podisanje svijesti javnosti o ovome u budućnosti.²¹⁵ Osim toga, očekuje se da će se dio budžeta Službe za informiranje javnosti iskoristiti za provođenje dodatnih aktivnosti na informiranju javnosti izvan Sarajeva.²¹⁶

U utvrđivanju efikasnije strategije informiranja javnosti, preporučujemo iskustvo Specijalnog suda za Sierru Leone. Kao i Odjel za ratne zločine, Specijalni sud je smješten u zemlji u kojoj su se zločini desili. Specijalni sud je donio robusnu strategiju informiranja i komuniciranja s javnošću kako bi stanovništvo shvatilo njegov rad i značaj za građane Sierra Leonea. Naprimjer, Odjel za informiranje javnosti (Outreach Unit) pri Specijalnom sudu ima svoje zaposlene u pokrajinama Sierra Leonea gdje ostvaruju saradnju sa lokalnim društvenim mrežama kako bi izvršili distribuciju informacija kroz radionice, treninge i prikazivanje u tu svrhu pripremljenih video materijala. Materijali pojašnjavaju ulogu sudija, tužitelja i advokata odbrane u pravičnom suđenju i daju jednostavna objašnjenja kompleksnih pravnih pitanja kao što su jurisdikcija i izazovi pred zakonskim temeljem suda. Odjel suda za informiranje javnosti također organizira radionice na kojima educira pravnike iz Sierra Leonea o sudu i njegovim pravilima, i pomaže da se prevaziđu pogrešne percepcije i konfuzija o sudu u tom važnom segmentu društva.²¹⁷

Međutim, smatramo da je kapacitet Službe za informiranje javnosti ipak ograničen za utvrđivanje i provođenje ambicioznije strategije komuniciranja s javnošću u Bosni zbog broja uposlenih. Postoje samo tri osobe koje rade u Službi na koordinaciji svih aktivnosti suda u vezi sa kontaktima s medijima i informiranja javnosti, i ne postoje planovi za nova zapošljavanja u bliskoj budućnosti.²¹⁸ Stoga snažno apeliramo na Ured registrara da odvoji sredstva za zapošljanjavanje dodatnog broja ljudi u Službi za informiranje javnosti što je prije moguće kako bi osigurao da je Ured u potpunosti u stanju izvršavati svoj mandat na djelotvoran način.

Što se tiče strategije Tužilaštva za informiranje javnosti, ranije su predstavnici Posebnog odjela za ratne zločine u ograničenoj mjeri nastojali uvesti aktivnosti na direktnom komuniciranju sa javnošću. Iako su predstavnici Odjela prisustvovali konferencijama s predstavnicima javnosti ranije, to prisustvo je bilo samo na zahtjev drugih organizacija.²¹⁹ Stoga ti predstavnici ovise o planovima – i publici – tih vanjskih organizacija u prenošenju važnih i često osjetljivih informacija o mandatu Odjela i njegovim aktivnostima. Strategija Odjela za učešće u aktivnostima organiziranim u cilju informiranja javnosti je u velikoj mjeri reaktivna.²²⁰

Međutim, Human Rights Watch je doznao za planove na intenziviranju strategije informiranja javnosti. Predviđeno je da Odjel sam vrši organizaciju, te će tako imati veću kontrolu nad porukama koje odašilje u javnost vezano za svoj rad.²²¹ Naprimjer, ako Odjel radi na nekom slučaju vezano za zločine počinjene u Foči, predstavnici Odjela će ići u Foču da objašnjavaju zločine navedene u tačkama optužnice i daju odgovore na postavljena pitanja. Na taj način Odjel planira upoznavati građane BiH sa svojim radom.²²²

Cijenimo sve veća nastojanja Odjela za poboljšanjem svoje interakcije sa javnošću i očekujemo realizaciju plana u praksi. Osim toga, želimo naglasiti još jednom značaj utvrđivanja i usvajanja strategije Odjela za odabir i vođenje predmeta i njenu široku distribuciju u javnosti preko ciljanih i redovitih susreta kako bi optimizirao svoj efekat.