<<previous  |  index  |  next>>

V. Podrška i zaštita svjedoka

Zaštita i podrška svjedocima prije, u toku i nakon postupaka u predmetima ratnih zločina vrlo je bitna za sigurnost i dobrobit svjedoka i promoviranje djelotvornog sudskog procesa. Na nivou Državnog suda, Jedinica za podršku zaštiti svjedoka i Odsjek za brigu o svjedocima rade na zaštiti i podršci svjedocima u postupcima koji se vode i pred Odjelom za ratne zločine i pred Odjelom za organizirani kriminal. Kao što je to objašnjeno u daljnjem tekstu, Jedinica za podršku zaštiti svjedoka i Odsjek za brigu o svjedocima imaju dalekosežne i impresivne planove u cilju promoviranja sigurnosti i dobrobiti svjedoka u postupcima pred Odjelom za ratne zločine.

A. Uloga Jedinice za podršku zaštiti svjedoka prije i u toku suđenja

S obzirom na njegovu lokaciju u zemlji u kojoj su se zločini desili te na posebne izazove koji su povezani sa skrivanjem identiteta svjedoka u maloj zemlji, značaj djelotvorne zaštite dobija na snazi u vezi s Odjelom za ratne zločine. Prema bosanskom zakonu, Odjel za zaštitu svjedoka pri Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) je nadležan za sva pitanja u vezi sa zaštitom svjedoka.¹⁴⁵ Za sada, međutim, sposobnost Agencije da pruži potrebne resurse u podršci Odjelu za zaštitu svjedoka je ograničena. Stoga je SIPA dana 1. marta 2005. godine zaključila Memorandum o razumijevanju sa Uredom registrara pri Sudu BiH u vezi sa koordinacijom aktivnosti u vezi sa zaštitom svjedoka.¹⁴⁶  U Memorandumu o razumijevanju postoji i odredba u vezi sa utvrđivanjem zajedničke strategije za zaštitu svjedoka, projekata obuke i metodologije. ¹⁴⁷

Prema Memorandumu o razumijevanju, uspostavljena je Jedinica za podršku zaštiti svjedoka pri Uredu registrara za pružanje tehničke i materijalne pomoći Odjelu za zaštitu svjedoka pri Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.¹⁴⁸ Ured registrara je također obezbijedio bezbjednu lokaciju za ured, opremu, osoblje i obuku, kao i pomoć međunarodnog savjetnika za zaštitu svjedoka. Bez obzira na podršku Ureda registrara, međutim, ključna nadležnost za zaštitu svjedoka leži na Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.¹⁴⁹ Pomoć koju pruža Ured registrara je stoga konsistentna sa cjelokupnom strategijom tranzicije u smislu izgradnje domaćeg kapaciteta u postojećim institucijama potrebnog za promoviranje održivosti.

Postoje razne mjere u cilju osiguranja zaštite svjedoka prije i u toku postupka. Naprimjer, Državni sud treba promovirati sigurnost i dobrobit svjedoka koji daju iskaz. Svjedoci odbrane i optužbe koriste drugačije ulaze u sud da bi se minizirala mogućnost kontakta prije saslušanja. Također su određene i odvojene čekaonice za svjedoke odbrane i optužbe koje se koriste prije davanja izjava u postupku. ¹⁵⁰

Također postoje i neke druge zaštitne mjere na raspolaganju svjedocima prema bosanskom zakonu. U toku faze istrage, tužilac se može pozvati na zaštitne mjere za svjedoka.¹⁵¹ U toku sudskog postupka, pod određenim okolnostima se iskaz može dati iza zastora i/ili uz tehničko sredstvo ometanja glasa da bi se onemogućilo otkrivanje identiteta svjedoka u javnost.¹⁵² U tom cilju svaka sudnica je opremljena potrebnom opremom da bi se provele takve mjere, prema potrebi.¹⁵³ U svim slučajevima, mjere zaštite se mogu jedino uvesti uz pristanak svjedoka.¹⁵⁴ Jedinica za podršku zaštiti svjedoka radi direktno sa svjedokom tokom cijelog procesa da bi se osigurale adekvatne mjere zaštite.¹⁵⁵

Kada postoji direktna i očigledna opasnost za sigurnost svjedoka koja se vjerovatno neće umanjiti nakon davanja iskaza, ili će se čak povećati nakon toga, sud može saslušati svjedoka pod zaštitom na svoju inicijativu, ili na zahtjev tužioca, optuženog ili odbrane.¹⁵⁶ Zaštićeni svjedok daje izjavu na zaštićenom saslušanju, a zapisnik se kasnije čita na glavnom pretresu.¹⁵⁷U toku zaštitnog saslušanja, identitet zaštićenog svjedoka se otkriva  samo sudu i zapisničaru na saslušanju, a svjedoku se daje pseudonim u svrhu zapisnika sa suda.¹⁵⁸ Odbrani se ne otkriva identitet svjedoka. Međutim, optuženi se ne može optužiti samo ili pretežno na osnovu svjedočenja zaštićenog svjedoka.¹⁵⁹

Human Rights Watch podržava korištenje zatvorenih sesija i drugih mjera održavanja povjerljivosti da se sakrije identitet svjedoka od javnosti i medija i da se svjedok zaštiti od ponovne traume, pod uvjetom da su takve mjere konsistentne sa pravima optuženog i standardima pravičnog i nepristrasnog suđenja. Međutim, suprotstavljamo se korištenju dokaza onih svjedoka čiji je identitet, onako kako je poznat optuženom, sakriven od tog optuženog u krivičnom postupku. Korištenje takvih dokaza u suprotnosti je sa međunarodnim pravilima za pravično suđenje.

Konkretno, u članu 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima navodi se pravo optuženog na «adekvatno vrijeme i prostorije za pripremu svoje odbrane».¹⁶⁰ U istom dokumentu se također navodi pravo optuženog da «ispita, ili da je ispitao svjedoke optužbe».¹⁶¹ Stoga se optuženom mora dati razumna mogućnost da ispita svjedoke prilikom iznošenja svoje odbrane. Kada identitet svjedoka koji svjedoči protiv optuženog nije otkriven, nije moguće provesti djelotvorno unakrsno ispitivanje da bi se svjedok diskreditirao ili da bi se pobilo njegovo svjedočenje. Ovim bi se opet mogla podrivati sposobnost optuženog da pripremi kvalitetnu odbranu, čime se dovodi u znatan nepovljan položaj u odnosu na optužbu. Bosanske vlasti bi trebale dopuniti zakon da bi eliminirale mogućnost skrivanja identiteta svjedoka od optuženog u svim krivičnim postupcima.

B. Uloga Odsjeka za brigu o svjedocima prije i u toku suđenja

Djelotvornom podrškom svjedocima koji su prošli kroz tešku traumu u slučajevima ratnih zločina promovira se njihovo dostojanstvo i psihološka dobrobit prije, u toku i nakon svjedočenja. U Državnom sudu Odsjek za brigu o svjedocima pruža osnovnu psihološku podršku svjedocima optužbe i odbrane u predmetima organiziranog kriminala i ratnih zločina. Međutim, iako je bilo 190 svjedoka u predmetima organiziranog kriminala u periodu od maja do oktobra 2005. godine, svega 10 posto tih svjedoka je tražilo psihološku asistenciju. Za razliku od toga, očekuje se da bi svi svjedoci u predmetima ratnih zločina mogli zatražiti psihološku podršku.¹⁶² Ovim se opet ističe središnja uloga Odsjeka za podršku svjedocima u minimiziranju negativnih efekata davanja iskaza u postupcima pred Odjelom za ratne zločine.

U većini slučajeva, učešće Odsjeka za brigu o svjedocima počinje nakon objavljivanja optužnice. Osoblje Odsjeka za brigu o svjedocima pregleda spisak svjedoka da bi se prepoznale eventualno ugrožene osobe i dobile osnovne informacije od optužbe ili odbrane. Osoblje tada kontaktira te svjedoke telefonom ili ako je potrebno s njima zakazuje susret.¹⁶³ U toku prvog kontakta daje se objašnjenje funkcije Odsjeka za brigu o svjedocima. Također se ocjenjuju socijalne i psihološke potrebe svjedoka, uključujući i evaluaciju zdravstvenog stanja svjedoka, njegove porodice i finansijske situacije. Kada to odgovara, objašnjenje se također može dati i u vezi s fizičkim i psihološkim efektom davanja izjave, kao i mogućnošću ponovne traumatizacije.¹⁶⁴ Da bi se proces demistificirao, službenik Odsjeka za brigu o svjedocima objašnjava sudski proces, obavještava ga o njegovom pravu da zatraži pauzu u toku glavnog pretresa i u nekim slučajevima svjedoku pokazuje sudnicu prije početka suđenja.¹⁶⁵  Nakon tog prvog kontakta, svjedocima se daje broj telefona na koji mogu nazvati Odsjek za brigu o svjedocima, bilo kad po danu ili po noći, u slučaju dodatnih pitanja ili zabrinutosti u vezi sa svjedočenjem.¹⁶⁶

U toku postupka Odsjek za brigu o svjedocima nastoji biti advokat svjedoka. U tom cilju, član osoblja je prisutan u sudnici u toku saslušanja i prenosi informacije o nivou stresa svjedoka tužiocu i sudiji odnosno sudijama.¹⁶⁷ Odsjek za brigu o svjedocima također odgovara na upite tužilaštva i odbrane u vezi s eventualnim negativnim efektima na svjedoka nakon svjedočenja. Osim toga, Odsjek za brigu o svjedocima pruža osnovne informacije sudijama Državnog suda da bi se optimizirala njihova senzibilnost oko pitanja u vezi sa svjedokom.¹⁶⁸

Osim psihološke podrške, Odsjek za brigu o svjedocima obezbjeđuje, na vlastitu inicijativu, mjeru finansijske podrške svjedocima sa posebnim potrebama da bi se olakšalo svjedočenje. Naprimjer, svjedok sa materijalnim potrebama koji ima dijete ili se brine o starijem članu porodice može imati pravo na dječji dodatak ili nadoknadu za njegu starije osobe. Također, ugroženi svjedok može primati podršku za osobu u njegovoj pratnji u toku postupka, osim osoblja Odsjek za brigu o svjedocima.¹⁶⁹ Uprkos budžetskim ograničenjima, Odsjek za brigu o svjedocima je obavijestio Human Rights Watch da je do sada uspio obezbijediti nadoknadu svim najugroženijim svjedocima.¹⁷⁰  Human Rights Watch podstiče podršku Ureda registrara Odsjeku za brigu o svjedocima u obezbjeđenju tih nadoknada kada su one potrebne, posebno kako se broj suđenja, te stoga i broj ugroženih svjedoka, bude povećavao pred Odjelom za ratne zločine.

C. Zaštita i podrška nakon suđenja

Human Rights Watch je obaviješten da su uvedene zaštitne mjere i za period nakon okončanja postupka. Nakon suđenja, Jedinica za podršku zaštiti svjedoka provodi ponovo ocjenu prijetnji da bi utvrdila koje se mjere trebaju primijeniti.¹⁷¹ Pod posebnim okolnostima, jedna od mjera koja je na raspolaganju za svjedoke i njihove porodice odnosi se na relokaciju izvan Bosne. U tom cilju, Jedinica za podršku zaštiti svjedoka postigla je nekoliko sporazuma s drugim državama da bi se omogućila logistika za takvu relokaciju svjedoka u postupcima pred Državnim sudom, uključujući i Odjel za ratne zločine.¹⁷²

Odsjek za brigu o svjedocima također ima ulogu i u fazi nakon svjedočenja. U roku od petnaest dana nakon svjedočenja, službenik Jedinice za podršku zaštiti svjedoka kontaktira svjedoka da bi ocijenio njegovo psihičko stanje. Svjedok također može kontaktirati Jedinicu za podršku zaštiti svjedoka u bilo koje vrijeme nakon davanja iskaza na gore pomenuti telefon koji je otvoren 24 sata dnevno. Osim toga, Jedinica za podršku zaštiti svjedoka je uspostavila kontakt sa određenim brojem stručnjaka za mentalno zdravlje širom Bosne i Hercegovine koji su upoznati sa striktnom povjerljivošću koja je potrebna u teškim predmetima ratnih zločina. U slučaju da svjedoku treba dodatna terapija, Jedinica za podršku zaštiti svjedoka daje svjedoku informacije o tom kontaktu u cilju proširenja pomoći.¹⁷³

Home | About Us | News Releases | Publications | Info by Country | Global Issues | Campaigns | Community | Store | Film Festival | Search | Site Map | Contact Us | Press Contacts | Privacy Policy