<<previous  |  index  |  next>>

VI. Odnosi s javnošću i komunikacija

A. Pregled funkcioniranja Odsjeka za odnose s javnošću

Djelotvorno informiranje o funkcioniranju Odjela za ratne zločine je vrlo bitno. Time se razvija odjećaj svijesti i interesovanja za pravni proces i čini se rad Odjela za ratne zločine relevantnim za građane Bosne i Herzegovine. Vrsta informacija koje su pružene unutar djelotvorne strategije za odnose s javnošću obuhvata proizvod rada Odjela za ratne zločine, kao što su javne optužnice, zahtjevi, naredbe i presude. Tu također spada i obavještavanje opće javnosti o mandatu Odjela za ratne zločine u suđenju u predmetima ratnih zločina, o njegovim ograničenjima kako bi se spriječilo stvaranje nerealnih očekivanja u vezi s mogućnostima Odjela. 

Značaj informiranja javnosti je kasno shvaćen u Međunarodnom tribunalu. Iako su prve optužnice izdate krajem 1994. godine i početkom 1995. godine, program informiranja javnosti sa ciljem povećanja razumijevanja rada tribunala u bivšoj Jugoslaviji uveden je tek 1999. godine.¹⁷⁴ Fizička blizina Odjela za ratne zločine teritoriji na kojoj su zločini počinjeni daje mu bitnu prednost u smislu vidljivosti i pristupačnosti. Kao dio domaćeg pravosudnog sistema, Odjel za ratne zločine također ima veći potencijal stvaranja stalnih efekata na vladavinu prava u dugoročnom periodu nego što je to u mogućnosti ad hoc Međunarodni tribunal.

Međutim, Odjel za ratne zločine će se suočiti sa izazovima u uspostavljanju svog legitimiteta kao institucije, s obzirom na etničku podjelu u Bosni i nekonsistentnu podršku krivičnom gonjenju ratnih zločina unutar bosanskih konstitutivnih naroda. Osim toga, Odjel za ratne zločine mora se suočiti sa prošlošću Bosne u smislu neefikasnog i pristrasnog krivičnog gonjenja i suđenja u predmetima ratnih zločina pred kantonalnim i okružnim sudovima.¹⁷⁵ Ovaj kontekst podcrtava značaj strategije strateškog i rasprostranjenog informiranja javnosti od strane Odjela za ratne zločine da bi se optimizirao njegov efekat. Ovo se mora proširiti sa informiranja o proizvodu rada na angažiranje ljudi u Bosni u njegov rad.

Informiranje javnosti u ime Odjela za ratne zločine i njegove institucije koordinira Odsjek za odnose s javnošću. U njemu radi pet osoba i ima skroman budžet za plaćanje svog osoblja i realizaciju svojih aktivnosti.¹⁷⁶ Uprkos ograničenom budžetu, Odsjek je uključen i u nekoliko inovativnih i potencijalnih dalekosežnih inicijativa, koje su objašnjeni u daljnjem tekstu.

B.    Inicijative Odsjeka za odnose s javnošću

1. Mreža podrške sudu

Primarna inicijativa za informiranje javnosti koju je pokrenuo Odsjek za odnose s javnošću, kao što je to opisano u pismu Human Rights Watchu u septembru 2005. godine, odnosi se na mrežu podrške sudu. Ova inicijativa obuhvata stvaranje mreže nevladinih organizacija (NVO) i lokalnih grupa koja će omogućiti rasprostranjeno informiranje javnosti širom Bosne o radu Odjela za ratne zločine. Mreža podrške sudu sadrži nekoliko «karika» u svojoj organizacionoj strukturi. Kada bude potpuno u funkciji, postojat će prva karika od osam centara koje će voditi nevladine organizacije sa sjedištem u većim gradovima širom Bosne – za sada četiri centra su u funkciji: u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i u Prijedoru, dok će preostali centri, u Travniku, Bihaću, Banjoj Luci i Bijeljini, početi s radom do kraja 2006. godine.¹⁷⁷

Centre u prvoj «karici» vode koordinatori čiji je primarni zadatak uspostaviti mrežu organizacija i institucija u njihovim geografskim područjima djelovanja. Ove organizacije čine drugu «kariku» mreže. Njihova uloga se odnosi na promoviranje legitimiteta suda i vladavine prava. U ovoj fazi ima oko 130 organizacija u ovoj drugoj «karici». Ove organizacije čine mehanizam podrške u datim zajednicama za žrtve i svjedoke prije, u toku i nakon procesa svjedočenja.¹⁷⁸

Centri u prvoj «karici» djeluju kao kontakt za informiranje o radu Odjela za ratne zločine. Ovo se radi na dva načina: prvo, koordinatori u svakom centru daju informacije regionalnoj mreži partnerskih organizacija o Odjelu za ratne zločine i onim tijelima koji su direktno povezani sa njegovim efikasnim djelovanjem.¹⁷⁹ Ove informacije se dalje distribuiraju osobama u zajednici. Drugo, u svakom centru postoji telefonski operater čiji je zadatak da odgovara na telefonske pozive građana u regionu djelovanja u vezi sa općim radom Odjela za ratne zločine. Kada je to prikladno, telefonski operateri mogu uputiti građane na određeni kontakt u Posebnom odjelu za ratne zločine i Odjelu za ratne zločine generalno. Naprimjer, ako osoba kontaktira operatera i želi mu dati informacije o okrivljenom ili svjedoku, tada se ona upućuje na određenog službenika u Posebnom odjelu za ratne zločine koji je zadužen da prima takve informacije.¹⁸⁰ Kada je to prikladno, telefonski operateri mogu također uputiti osobe u partnerske organizacije unutar mreže koje će možda biti u boljoj poziciji da pruže informacije ili podršku.¹⁸¹ 

U smislu podrške od strane Odjela za ratne zločine, koordinatori svakog centra prošli su kroz obuku u organizaciji Ureda registrara, između ostalog, na temu primjene smjernica projekta, obima rada, raznih organa Odjela za ratne zločine, odnosa sa javnošću i komunikacija.¹⁸² Od koordinatora se traži da Odsjeku za odnose s javnošću podnose izvještaje o radu svaka dva mjeseca.¹⁸³ Osim toga, četiri centra koja su trenutno u funkciji u prvoj karici dobila su sredstva za svoje formirane i za prvih šest mjeseci rada od Ureda registrara.¹⁸⁴

Međutim, mreža podrške sudu djeluje nezavisno od Odjela za ratne zločine. Naprimjer, četiri centra koja su već u funkciji moraju obezbijediti vlastita sredstva za djelovanje nakon što prođe prvih šest mjeseci,¹⁸⁵ dok četiri centra koja će se tek uspostaviti će djelovati na osnovu sredstava koja dobiju direktno od donatora.¹⁸⁶ Finansijska nezavisnost je bitna komponenta strategije mreže podrške sudu jer podstiče osjećaj odgovornosti nad njom kod običnih ljudi.¹⁸⁷ S obzirom da mreža podrške sudu djeluje samostalno i neovisno od Odjela za ratne zločine, ona ima slobodu da kritikuje problematične elemente funkcioniranja Odjela za ratne zločine kada smatra da je to potrebno. ¹⁸⁸ Osim toga, kao neovisna, mreža dobrovoljno distribuira informacije u ime suda.¹⁸⁹

Human Rights Watch pozdravlja ovaj inovativni pristup promoviranju rasprostranjene diseminacije informacija i podršci širom Bosne. Vrijednost mreže podrške sudu u rasprostranjenom informiranju javnosti u ime Odjela za ratne zločine je pojačana jer skroman budžet Odsjeka za odnose sa javnošću za aktivnosti na informiranju što veće javnosti ograničava mogućnosti Odsjeka. Međutim, na samom početku Human Rights Watch želi naglasiti značaj uvođenja takvog mehanizma za praćenje cjelokupne efikasnosti mreže podrške sudu koji bi bio iznad izvještaja o radu koji dostavljaju koordinatori. Ovo je potrebno da bi se osiguralo da informacije o Odjelu za ratne zločine budu distribuirane od strane mreže podrške sudu na konstantnoj osnovi širom Bosne.

S obzirom na ograničen broj zaposlenih u Odsjeku za odnose s javnošću, možda bi bilo potrebno zaposliti jednog nezavisnog stručnjaka koji bi ocjenjivao funkcioniranje mreže podrške sudu redovno i osigurao da nivo podrške i informiranja od strane mreže podrške sudu bude konsistentan u raznim regionima.¹⁹⁰  Kada postoje problemi u mreži podrške sudu u pogledu distribucije informacija, Odsjek za odnose s javnošću treba preuzeti tu nadležnost. U slučaju da Ured registrara ne može obezbjediti dodatnu podršku, Human Rights Watch apelira na donatorsku zajednicu da obezbijedi potrebna sredstva za efikasnost strategije odnosa s javnošću.

2. Inicijative za angažman medija

Domaći mediji imaju mogućnost da dosegnu do građana svih etničkih zajednica širom Bosne i da im daju veliki broj informacija o Odjelu za ratne zločine. Zbog svoje moći da informira i eventualno vrši utjecaj na percepciju građana o radu Odjela za ratne zločine, angažiranje u domaće medije bitan je dio djelotvorne strategije odnosa s javnošću. Saradnja s medijima može učiniti Odjel za ratne zločine pristupačnijim građanima koji žive izvan Sarajeva.

Odsjek za odnose s javnošću preduzeo je nekoliko inicijativa za promoviranje medijske svijesti o aktivnostima Odjela za ratne zločine. Naprimjer, Odsjek je pomogao u utvrđivanju programa za obuku novinara u izvještavanju o ratnim zločinima u organizaciji Balkanske istraživačke mreže.¹⁹¹ Također je moguće da mediji, kao i opća javnost dobiju mogućnost video snimanja suđenja na zahtjev.¹⁹² Osim toga, Odsjek za odnose s javnošću je bio uključen u produkciju nekoliko specijaliziranih tv emisija i filmova o Državnom sudu i suđenjima u predmetima ratnih zločina, koji su prikazani na tri najveće javne i privatne televizije u Bosni.¹⁹³ Već postoji glasnogovornik u Posebnom odjelu za ratne zločine i nastoji se zaposliti glasnogovornik Odjela za ratne zločine.¹⁹⁴ Ova pozicija će biti vrlo bitna u smislu da će novinari imati kontakt osobu u Odjelu za ratne zločine kojoj će postavljati konkretna pitanja u vezi s radom Odjela. Također se u Uredu registrara i Odsjeku za odnose s javnošću nastoje dovesti i međunarodni mediji koji bi izvijestili o napretku postignutom u Odjelu za ratne zločine.¹⁹⁵

3. Druge inicijative

Odsjek za odnose s javnošću je uključen u još nekoliko inicijativa za odnose s javnošću. Najvažnije je to što je Odsjek pokrenuo ideju o dolasku udruženja žrtava u Državni sud. Cilj ovih posjeta je da se demistificira proces suđenja u očima žrtava tako što se one upoznaju sa postupkom i također da se promovira direktan kontakt između žrtava, tužilaca u Posebnom odjelu za ratne zločine i drugih službenika suda.¹⁹⁶ U periodu od avgusta do početka decembra 2005. godine udruženja žrtava su u dvanaest navrata obišla Državni sud.¹⁹⁷ Odsjek za brigu o svjedocima nedavno je preuzeo nadležnost za organiziranje posjeta od strane udruženja žrtava i trenutno radi na programu za 2006. godinu skupa sa Međunarodnom komisijom za nestale osobe (ICMP).¹⁹⁸ Što se tiče tih posjeta, nastoje se odabrati grupe žrtava iz cijele Bosne da bi se osigurala raznolikost. ICMP koordinira aktivnosti sa Jedinicom za podršku svjedocima i Odsjekom za odnose s javnošću u izboru tih grupa¹⁹⁹ i također obezbjeđuje mjeru finansijske pomoći tako što nadoknađuje troškove putovanja tih grupa u Sarajevo.²⁰⁰

Human Rights Watch pozdravlja gore navedena nastojanja da procesi suđenja budu otvoreniji. Upoznavanje žrtava i svjedoka sa logistikom sudskih postupaka pomaže im da se oslobode straha ili bojazni u vezi sa svjedočenjem. Podstičemo nastavak ovih nastojanja, posebno kako se broj postupaka i svjedoka bude povećavao. Osim toga, bitno je da Odsjek za odnose s javnošću preuzme ulogu koodinatora tih posjeta kada dođe do povećanog broja sudskih procesa kako bi se osiguralo da Odsjek za brigu o svjedocima može posvetiti svoje resurse direktnoj pomoći svjedocima u davanju iskaza, i to u toku i nakon postupaka.

Druge inicijative u vezi s odnosima s javnošču podrazumijevaju: 1) konferencije širom Bosne na kojima učestvuju predstavnici Državnog suda i kantonalnih i okružnih sudova kako bi se potaknula svijest o mandatu Odjela za ratne zločine; 2) web stranice Ureda registrara i Državnog suda; 3) izvještaji Ureda registrara o radu Odjela za ratne zločine, objavljeni na web stranici; i 4) planovi za objavljivanje dokumenta pod nazivom «često postavljana pitanja» sa aktuelnim informacijama o funkciji Odjela za ratne zločine.²⁰¹ Osim ovih projekata, Odsjek za krivičnu odbranu (OKO) ima svoju web stranicu sa uputama u vezi s ključnim pravnim materijalom.²⁰²

Home | About Us | News Releases | Publications | Info by Country | Global Issues | Campaigns | Community | Store | Film Festival | Search | Site Map | Contact Us | Press Contacts | Privacy Policy