(Berlin) – Vlade Zapadnog Balkana trebale bi obnoviti svoje napore na jačanju ljudskih prava i uspostavi sredine u kojoj se poštuju ljudska prava za sve, kaže se u današnjem Svjetskom izvještaju organizacije Human Rights Watch za 2017. godinu. Human Rights Watch je tokom 2016. dokumentirao zabrinutosti po pitanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (BiH), Hrvatskoj, te u Srbiji i na Kosovu. Zabrinutosti vezane za Hrvatsku uključene su u jedno od poglavlja o Evropskoj uniji.
Zabrinutosti po pitanju ljudskih prava na Zapadnom Balkanu između ostalog uključuju spor napredak po pitanju pravde za ratne zločine na nacionalnim sudovima, napade i prijetnje koji se upućuju novinarima te miješanje vlasti u njihov rad, kao i diskriminaciju nad manjinama. Tražioci azila i migrant suočavaju se sa poteškoćama vezanim za ulazak i ostvarivanje zaštite u Srbiji, iako su cifre na migracijskom pravcu na Zapadnom Balkanu u padu. Između ostalih zabrinutosti, tu su zaostali predmeti vezani za azil, mali broj slučajeva odobravanja azila i pretrpani objekti za prijem predmetnih lica.
“Vlade Zapadnog Balkana trebale bi poduzeti konkretne korake u svrhu unapređivanja medijskih sloboda, zaštite manjina i izbjeglica i ostvarivanja pravde za zlostavljanja iz ratnog perioda,” izjavila je Lydia Gall, istraživačica za Balkan i istočnu Evropu pri organizaciji Human Rights Watch. “Napredak po pitanju ljudskih prava nije važan samo u cilju ostvarivanja evropskih aspiracija, nego je i presudno bitan u cilju osiguravanja bolje budućnosti za sve u tim zemljama.”
U 27. izdanju svog Svjetskog izvještaja na 687 stranica, Human Rights Watch razmatra praksu po pitanju ljudskih prava u preko 90 zemalja. U svom uvodnom izlaganju, izvršni direktor organizacije Kenneth Roth piše kako nova generacija autoritarnih populista želi preokrenuti koncept zaštite ljudskih prava, tretirajući prava kao prepreku za volju većine. Za one koji se osjećaju izostavljeni iz globalne ekonomije i sve se više pribojavaju nasilja i kriminala, grupe civilnog društva, mediji i javnost imaju ključne uloge koje trebaju odigrati u reafirmaciji vrijednosti na kojima je izgrađena demokratija u okviru koje se prava poštuju. Tokom 2016, udruženja novinara zabilježila su nekoliko napada i prijetnji, uključujući i prijetnje smrću, upućenih novinarima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Neadekvatan odgovor vlasti širom regiona na te napade i prijetnje dovodi do nekažnjivosti za napadače i do hlađenja atmosfere za medije, navodi Human Rights Watch. Novinari i medijske kuće također se suočavaju s ometanjem od strane vlasti i s neopravdanim postupcima na sudovima.
Na nacionalnim sudovima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu ostvaruje se spor napredak po pitanju pravde za ratne zločine. Tužioci za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i Srbiji raspolažu nedovoljnim finansijskim sredstvima i nedostatnim kapacitetima za rad na predmetima. Uprkos napretku ostvarenom tokom godine, specijalni sud za Kosovo na kom će se vršiti suđenja za teške zločine počinjene tokom i nakon rata iz 1999. još uvijek nije operativan zbog kašnjenja s usvajanjem neophodnog zakonodavstva u zemlji-domaćinu Holandiji. Podijeljene vlasti u Bosni i Hercegovini nisu uspjele ostvariti napredak po pitanju okončavanja diskriminacije u svom političkom sistemu, kako je to naložio Evropski sud za ljudska prava.
Romi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu suočavaju se s diskriminacijom u ostvarivanju pristupa zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, a podložni su i deložacijama. Kosovo je ostvarilo ograničen napredak u integraciji Roma i drugih manjina prisilno vraćenih iz Zapadne Evrope nakon što su tamo odbijeni kao tražioci azila.
Lezbijske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) grupacije u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu suočene su sa maltretiranjem i zastrašivanjem. U presudi Evropskog suda za ljudska prava navodi se da se istospolni parovi u Hrvatskoj suočavaju s diskriminacijom na temelju seksualne orijentacije.
